NofoagaTianjin, Saina (Mainland)
imeliImeli: sales@likevalves.com
TelefoniTelefoni: +86 13920186592

u'amea u'amea epoxy u'amea fa'alava fa'aitiitiga valve

O suiga o le tau o le lu'itau sili lea o lo tatou taimi. O lenei koluma o loʻo faʻaalia ai le mataupu faʻapitoa o le "Journal of Economic Geography" i suiga o le tau, lea e maua ai se faʻavae mo le faia o filifiliga poto e ala i le talanoaina o autu autu e lua o le tamaoaiga faʻafanua o suiga o le tau. Muamua, o suiga o le tau o le a maua mai ai aafiaga eseese i luga o avanoa. Lona lua, o se itu taua o le fetuuna'i o tagata i suiga o le tau o le fe'avea'i fa'afanua. O le mea lea, o le fa'atapula'aina o fe'avea'i o le a fa'ateleina ai le tau fa'ale-agafesootai ma le tamaoaiga o suiga o le tau. O isi fetuunaiga o loʻo aofia i lenei lomiga e aofia ai le fausiaina, faʻapitoa, ma fefaʻatauaʻiga.
E oʻo lava i faʻalavelave faʻafuaseʻi, o le vevela o le lalolagi i le 2100 atonu e le itiiti ifo i le 3 ° C maualuga atu nai lo le taimi o le tusitusi (Tollefson 2020). O le mea lea, o suiga o le tau o se lu'itau taua o lo tatou taimi (o le leiloa o meaola eseese e tutusa lava le faanatinati). O fa'ata'ita'iga na tu'uina atu e le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) o lo'o tu'uina mai ai fa'ata'ita'iga lavelave o fegalegaleaiga lavelave i le va o gaioiga a tagata ma le tau. Ae ui i lea, o la latou faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga faʻapitoa faʻafanua ma le tele o itu e aʻafia i lenei faʻalavelave e faigofie lava (Cruz ma Rossi-Hansberg 2021a, 2021b). Ina ia foia atugaluga o Oswald and Sternâ????s (2019) ma tulitatao i taumafaiga talu ai nei, e pei o le lomiga faapitoa o le api talaaga faiga faavae tau tamaoaiga (Azmat et al., 2020), ua matou aoina tala e lima i le fou. tusi talaaga o faiga faavae tau tamaoaiga pepa fa'apitoa. Economic Geography (JoEG) e fesoasoani e foia nei faaletonu ma faʻatalanoa itu taua o autu autu e lua o le faʻafanua o le tamaoaiga o suiga o le tau. 1 Muamua, o a'afiaga o suiga o le tau e 'ese'ese fa'amanino. I le isi itu, o nisi itulagi o le lalolagi o le a leiloloa le tele o le faitau aofaʻi ma tagata taʻitasi le gaosiga nai lo isi, ma o nisi itulagi atonu e sili atu ona lelei ona o lenei. E tele pepa i lenei lomiga fa'apitoa o lo'o fa'amauina ai lenei tulaga fa'apitoa i luga o se fua fa'amanino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Ata 1 o loʻo lipotia ai le suiga o le vevela na mafua ona o le 1°C faʻateleina o le vevela o le lalolagi i se iugafono o le 1° x 1° i le 2200.2 tausaga. O le taunuuga o le heterogeneity e ofoofogia. Lona lua, e tatau i tagata (ma isi ituaiga) ona fetuutuunai ina ia ola. O le tele o gaioiga e faʻaitiitia ai suiga o le tau e aofia ai le faʻaitiitia o le malosi o le kaponi ma le methane o masaniga taumafa ma faiga gaosiga. O nisi o pepa i lenei lomiga fa'apitoa o lo'o fa'amamafaina ai le fetuuna'iga e ala i femalagaiga ma femalagaiga fa'afanua. Aemaise lava, o nei pepa o loʻo faʻamamafaina ai le leai o se feoaʻi e mafai ona faʻateleina ai le tau o le va o tagata ma le tamaoaiga o suiga o le tau.
I le pepa muamua i le mataupu faʻapitoa, Conte, Desmet, Nagy, ma Rossi-Hansberg (2021a; vaʻai foi Conte et al., 2021b) na talanoa e uiga i autu e lua o loʻo i luga, ma matou faʻatulagaina lenei koluma Vox e tusa ai ma o latou manatu. Na fa'ailoa mai e le tusitala se fa'ata'ita'iga fa'atupula'ia fa'afuainumera fa'ateteleina, e pei lava o le galuega paionia a William Nordhaus (1993), o lo'o fa'aalia i se va'aiga lua-auala i le va o gaioiga tau tamaoaiga, carbon emissions, ma le vevela. O le mea taua, o le au'ili'iliga e mafai ai ona lua vaega (fa'ato'aga ma le le fa'ato'aga) e ma'ale'ale i le vevela o le vevela ma se mea e sili ona lelei le fa'aleagaina o le fa'afanua. Na tuʻuina atu e le au tusitala a latou faʻataʻitaʻiga ma faʻamatalaga i luga o le faitau aofaʻi o le lalolagi, vevela, ma le gaosiga o vaega. O le iugafono o le 1° x 1°, ma le faateleina o le teuina o carbon ma le vevela o le lalolagi i le mulimulitaia o le IPCC scenario malosi (e taʻua o le faʻatonuga sui) e 8.5. O le fa'aogaina o sea fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i, latou te tu'u ai e fa'agasolo mo le 200 tausaga e fa'atatauina le fete'ena'iga fa'aleaganu'u o suiga o le tau i le faitau aofa'i, GDP i tagata ta'itasi, ma le fa'afefiloi o gaosiga o fa'ato'aga ma mea e le o fa'ato'aga. Na latou fa'amamafaina fo'i le sao o fefa'ataua'iga ma femalaga'iga i le fa'aitiitia po'o le fa'ateleina o le gau i le 1° x 1° iunite avanoa e mafua mai i suiga o le tau.
O le vaaiga muamua a Conte et al. (2021a) Fa'apea o le fete'ena'iga i le va o le faitau aofa'i ma le tafega o oloa e tumau i le taimi. O la latou faʻataʻitaʻiga o loʻo valoia o le a faʻateleina le faitau aofaʻi o Scandinavia, Finelani, Siberia, ma Kanata i mātū, ma o le a faʻateleina foi tupe maua a tagata taʻitasi. Aferika i Matu, Penisula Arapi, Initia i matu, Pasila, ma Amerika Tutotonu o le ai ai ni eseesega i itu uma e lua. fa'aitiitia. O le Ata 2 o lo'o toe gaosia le Ata 6 i totonu o la latou pepa, o lo'o lipotia ai le a'afiaga o suiga o le tau i le faitau aofa'i o tagata i le 2200. Ua fa'atumauina fa'ato'aga i le vanimonimo ma siitia atu i Asia Tutotonu, Saina, ma Kanata. O nei fa'aaliga o lo'o fa'aalia ai le tele o le faitau aofa'i o tagata i totonu ma le va o atunu'u, aemaise lava pe a maualuga tau fefa'ataua'iga. O le mea lea, o faʻalavelave i le feʻaveaʻi e mafai ona mafua ai se faʻaititia tele o le lelei.
Manatua: O lenei fuainumera o loʻo faʻaalia ai le logarithm o le faitau aofaʻi o le 2,200 e faʻatatau i le faitau aofaʻi o tagata i le leai o se suiga o le tau. O le faitau aofa'i o le vaega lanumoana pogisa e fa'amoemoe e sili atu i le faaluaina; o le vaega mūmū pogisa e fa'amoemoe e leiloa le silia ma le afa o lona faitau aofa'i.
O pepa a Castells-Quitana, Krause, and McDermott (2021) faʻaopoopoina lenei galuega i ni auala se lua. Muamua, o lo'o tu'uina mai ai se su'esu'ega toe fa'afo'i i tua e fa'atatauina le a'afiaga o suiga o le tau ua tuana'i i femalaga'iga i le taulaga ma nu'u i tua (silasila fo'i Peri ma Sasahara 2019a, 2019b), ma Conte et al. (2021a) e masani lava o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Lona lua, na suʻesuʻeina aʻafiaga o timuga umi (1950-2015) ma le faʻaleleia o le vevela i luga o le tau o le taulaga ma le fausaga o aai tetele i atunuu eseese. O le mea taua, latou te fa'atagaina a'afiaga eseese i totonu o atunu'u e maualalo tupe maua, vaeluagalemu, ma atunu'u e maualuga tupe maua, ma su'esu'e le a'afiaga i le tulaga lautele o le taulaga o le atunu'u ma le tele o le taulaga, mamafa, ma foliga. Na latou iloa i atunuu e le lelei le amataga o le tau, o le leaga o le tau (maualuga le vevela ma le maualalo o timuga) e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le taulaga, ma o nei aʻafiaga e sili ona malosi i atunuʻu atinaʻe ma aʻafia ai itu eseese o le mamafa ma le tuputupu aʻe o taulaga, e aofia ai. le tele o nofoaga tetele.
O le isi itu taua e fetaui ma le aafiaga tau tamaoaiga o suiga o le tau o lona aafiaga i feeseeseaiga lautele ma feeseeseaiga i le lotoifale. O le pepa a Bosetti, Cattaneo, and Peri (2021) na suʻesuʻeina pe o femalagaiga i tuaoi i le va o le 1960 ma le 2000 na aʻafia ai le fesoʻotaʻiga i le va o le maualuga o le vevela ma feteʻenaʻiga i atunuu e 126. I le tasi itu, o le siʻitia o le vevela ma le tele o lamala o le a faʻateleina ai le utiuti o punaoa i le lotoifale, ma aʻafia ai le ono tulaʻi mai o feeseeseaiga i le lotoifale (mo se faʻataʻitaʻiga, Hsiang et al., 2011). I le isi itu, o le faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga o femalagaiga e Conte et al. (2021a) o loʻo faʻaalia ai ona o le faʻaitiitia o le gaosiga ona o suiga o le tau, o le feʻaveaʻi e faʻaitiitia ai tupe gau. Bosetti et al. O le tuʻufaʻatasia o nei faʻamatalaga e lua, e faʻamaonia ai i totonu o atunuʻu matitiva, o le avanoa o feteʻenaʻiga i totonu e fesoʻotaʻi lelei ma le vevela, ma o lenei fesoʻotaʻiga e sili ona malosi i totonu o atunuʻu e maualalo le agavaʻa e faimalaga. O femalagaiga e pei o se "valu sola" o loʻo i lalo o le tamaoaiga. O le fa'amama avega o le faitau aofa'i o tagata i atunu'u tau atia'e o lo'o fa'aitiitia ai fua o fa'ato'aga e foliga mai o se auala lelei lea e fa'aitiitia ai le lamatiaga o nei eria e avea ma fete'ena'iga i totonu o le atunu'u.
E le'i su'esu'eina le a'afiaga o suiga o le tau i le fuala'au. O le fofo o lenei faʻafitauli o le Green's (2021) pepa, lea e suʻesuʻeina ai le sootaga i le va o faʻateʻia o le tau ma suiga o tagata i le Iunaite Setete mai le 1870 i le 1930. Na tusia e le tusitala se faʻasalalauga lelei i le va o suiga o timuga i se eria ma le eseesega o le fausiaina i le va. faatoaga ma aiga e le o ni faatoaga. I totonu o nuu i tua, pe a faateleina le suiga o le tau ma le le mautonu i suiga o fua o faatoaga, e maua ai e tamaiti faigaluega ni punaoa faaopoopo; o le mea lea, e mafai e aiga i tua ona faʻateleina fua o fualaʻau, ma e le aoga lenei faiga i totonu o aiga i le taulaga.
O suiga o le tau e mafua ai le siisii ​​o le suasami ma le tele o afa ma afa. O nofoaga tu matafaga e sili ona matautia. 3 Fa'aoga le faiga fa'atatau e latalata ile Conte et al. (2021a), Desmet et al. (2021) Fa'atatau le tau o le tamaoaiga o lologa i gataifale. O se pepa na saunia e Indaco, Ortega, and Taspinar (2021) i le lomiga faapitoa a le JoEG e faʻapipiʻi ai le pepa e ala i le faʻamauina o le aʻafiaga o le Afa o Sandy i pisinisi a Niu Ioka. O lologa i le 2021 na mafua ai le faʻaititia o galuega (pe tusa ma le 4% i le averesi) ma totogi (pe tusa ma le 2% i le averesi), ma o le aʻafiaga o Brooklyn ma Kuinise na sili atu nai lo Manhattan. O nei a'afiaga eseese o lo'o atagia mai ai le tu'ufa'atasiga o lologa ma le tu'ufa'atasiga o alamanuia.
De Smet et al. (2021) Atinaʻe se faʻataʻitaʻiga i le aiga tutusa e pei o Conte et al. (2021a) O loʻo faʻatatauina o le gau o le tamaoaiga e mafua mai i lologa i le gataifale i le 2200 o le a siitia mai le 0.11% o le tupe maua moni pe a faʻatagaina le tali mai femalagaiga i le 4.5% pe a le faʻatagaina le tali. O isi pepa e tolu i lenei lomiga faʻapitoa e taulaʻi atu foi i le matafaioi o femalagaiga e avea o se faiga e fetuunai ai suiga o le tau.
Castells-Quitana et al. (2021) Fa'amaumauga o femalagaiga mai nu'u i tua i 'a'ai i totonu o tuaoi o le atunu'u, ma taula'i atu i fe'avea'i e avea o se malosi e a'afia ai i'uga o le fa'atama'ia o suiga o le tau. Bosetti et al. (2021) au'ili'ili pe fa'afefea ona a'afia le femalaga'iga i le va o le 1960 ma le 2000 i le va o le mafanafana ma fete'ena'iga i totonu o atunu'u e 126. 4 Femalaga'iga fa'aitiitia le a'afiaga o le si'itia o le vevela i le ono tula'i mai o fete'ena'iga fa'aauupegaina, a'o le fa'atuputeleina o le ono tula'i mai o fete'ena'iga i atunu'u tuaoi (malaga mai fafo).
E taua foi le feoai mo kamupani ma tagata e ana galuega. Indak et al. (2021) o loʻo faʻaalia ai o atinaʻe o loʻo fetuutuunai i lamatiaga o lologa e ala i le toe faʻaleleia o faʻalapotopotoga, ma o nisi atinaʻe e ono manuia mai lologa. O le mafai ona toe siitia e faalagolago i le vaega o pisinisi, ae o le tulaga lautele, o le feʻaveaʻi o le kamupani o se potu autu mo le fetuunaiga i suiga o le tau.
Conte et al. (2021a) Ua maua foi o femalagaiga ma fefaʻatauaʻiga e suitulaga. O le maualuga o fete'ena'iga tau fefa'ataua'iga ose fa'alavelave mo le fa'afefiloiga o gaosiga fa'apitonu'u ina ia fa'afetaui i suiga o le tau, ona o le si'itia i le ola fa'atauva'a e taofia ai le fa'aogaina o le fa'atupuina o tulaga lelei fa'atusatusa a se itulagi. E fa'amalosia ai le femalaga'iga mai nofoaga e sili ona a'afia i nofoaga e sili ona a'afia i le si'itia o le vevela. O le mea e malie ai, o nei itulagi o loʻo taulaʻi i Europa maualuga, Iapani, ma le Iunaite Setete. O le mea lea, o le maualuga o tau o fefa'ataua'iga o le a le taitai atu ai i le maualuga pea o tau o le tau.
O le galuega talu ai nei a Cruz ma Rossi-Hansberg (2021a, 2021b) o se faʻaopoopoga foi ia Conte et al. (2021a), mafaufau i isi itu e lua o suiga o le tau: mafanafana ma le fausiaina. E ui lava e leʻi maeʻa suʻesuʻeina, o loʻo i ai i le alalaupapa fertility se tulaga tutotonu i le Green's (2021) pepa. Na su'esu'eina e Grimm le eseesega o fuala'au i le va o aiga faifa'ato'aga ma aiga e le o ni fa'ato'aga i totonu o le itumalo i le aluga o taimi e iloa ai le mafua'aga o a'afiaga o timuga ma lamala i suiga o le faitau aofa'i. Na ia iloa o le eseesega o fua o fua o le fanau i nofoaga e tele suiga o timuga e matua maualuga atu nai lo nofoaga e laiti suiga o timuga. O le mea e malie ai, na mou ese atu lenei aafiaga ina ua faʻavaivaia e le faʻafefeteina ma masini faʻatoʻaga le sootaga i le va o suiga o timuga ma fua.
Mulimuli ane, e tatau ona tatou iloiloina se faasologa o taunuuga lavelave o suiga o le tau i le tamaoaiga ma sosaiete. E tatau ona tatou mafaufau e le gata i auala, masini, ma le eseesega e taʻitaʻia ai i tatou ia malamalama i le aʻafiaga, ae faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa. Tasi pe tele o latou, ma tuʻuina atu faʻamatalaga ma mafuaʻaga. Na matou aoina mai ni pepa su'eina o eleele na tu'ufa'atasia ai nei metotia e lua i lenei lomiga fa'apitoa o le Journal of Economic Geography. Matou te faʻamoemoe o nei pepa o le a faʻamalosia suʻesuʻega ma le tele o fegalegaleaiga i le va o microeconomists ma macroeconomists o loʻo suʻesuʻeina taunuuga o suiga o le tau.
Azmat, G, J Hassler, A Ichino, P Krusell, T Monacelli, ma MSchularick (2020), "Call for Impact: Economic Policy Special Issue on the Economics of Climate Change," VoxEU. Faalapotopotoga, Ianuari 17.
Balboni, C (2019), â???? I le Ala Aleaga? Atina'e fa'afaigaluegaina ma le fa'aauauina o taulaga i gataifale????, pepa galue, Massachusetts Institute of Technology.
Bosetti, V, C Cattaneo and G Peri (2021)-e tatau ona latou nonofo pe tatau ona latou o ese? Femalaga'iga o le tau ma fete'ena'iga fa'apitonu'u-Journal of Economic Geography 21(4), Fa'amatalaga Fa'apitoa o le Tamaoaiga Fa'afanua o Suiga o le Tau.
Castells-Quitana, D, M Krause ma T McDermott (2021), "O le Urbanization Forces of Global Warming: The Role of Climate Change in the Spatial Distribution of Population", Journal of Economic Geography 21 (4), Economic Geography of Climate Change Su'esu'e mataupu fa'apitoa.
Cattaneo, C, M Beine, C Fröhlich, ma isi (2019), â???? Femalagaiga a tagata i le vaitau o suiga o le tau. ???? Siosiomaga Tamaoaiga ma Faiga Faavae Iloiloga 13: 189–206.
Cattaneo, C, and G Peri (2015), "Femalaga" tali i le maualuga o le vevela-VoxEU, Novema 14.
Cattaneo, C ma G Peri (2016), â???? Tali femalaga'iga ile si'itia ole vevela. â???? Journal of Development Economics 122: 127â????146.
Conte, Bruno, Klaus Desmet, Dávid K ​​​​Nagy, ma Esteban Rossi-Hansberg (2021a), "Faʻapitoa Faʻalotoifale Faʻapitoa i se Lalolagi Faʻamafanafana", Journal of Economic Geography 21(4), Faʻamatalaga Faʻapitoa i le Economic Geography of Climate Change.
Conte, B, K Desmet, DK Nagy, ma E Rossi-Hansberg (2021b), "Adapting to trade: Changing specialization to combat climate change", VoxEU.org, Me 4.
Cruz, JL ma E Rossi-Hansberg (2021a), "The Economic Geography of Global Warming", CEPR Talanoaga Pepa 15803.
Cruz, JL ma E Rossi-Hansberg (2021b), “E Le Tutusa Faamanuiaga: Iloiloina o le Aotelega ma le Avanoa Faaletamaoaiga Aafiaga o le Mafanafana o le Lalolagi”, VoxEU.org, Mati 2.
Desmet, K, DK Nagy, and E Rossi-Hansberg (2018), "Faʻafetaui pe lofituina"? ? , VoxEU.org, Oketopa 2nd.
Desmet, K, RE Kopp, SA Kulp, DK Nagy, M Oppenheimer, E Rossi-Hansberg, ma BH Strauss (2021), "Suʻesuʻeina le tau o le tamaoaiga o lologa i le gataifale"? ? , American Economic Journal: Macroeconomics 13 (2): 444-486.
Grimm, M (2021), "Tula'iga Tulaga, Fuafua Faatatau, ma Atina'e: Fa'amaoniga o Fa'ato'aga Fa'ato'aga I le Vaitaimi o Suiga a le US", Journal of Economic Geography 21(4), Climate Economic Geography Suiga Fa'apitoa.
Hsiang, SM, KC Meng ma MA Cane (2011), â???? Taua fa'ale-malo e feso'ota'i ma le tau o le lalolagi â????, Natura 476: 438â????40
Indaco, A, F Ortega, ma S Taspinar (2021), "Afa, Lologa Tulaga lamatia, ma Fetuunaiga Tau Pisinisi", "Journal of Economic Geography" 21 (4), "Economic Geography" Faʻamatalaga Faʻapitoa Suiga o le Tau.
Lin, T, TKJ McDermott ma G Michaels (2021a), “Cities and Sea Level”, CEPR Pepa Talanoaga 16004.
Lin, T, TKJ McDermott ma G Michaels (2021b), â?????? Aisea e fau ai fale i gataifale e ono lolovaia? , VoxEU.org, Aperila 22.
Nordhaus, WD (1993), "Roll the Dice": Le auala sili ona sologa lelei e pulea kasa Greenhouse, Punaoa ma Malosiaga Tamaoaiga 15 (1): 27-50.
Oswald, A and N Stern (2019), â???????Aisea e le fiafia ai le au fai pisinisi i le lalolagi i suiga o le tau???? VoxEU.org, Setema 17th.
Peri, G ma A Sasahara (2019a), “O le Aafiaga o le Faamafanafanaina o le Lalolagi i Femalagaiga i Taulaga ma Nuu: Faamaoniga mai Global Big Data”, NBER Pepa Galuega 25728.
Peri, G ma A Sasahara (2019b), “O le Aafiaga o le Faamafanafanaina o le Lalolagi i luga o Nuu ma Nuu Femalagaa’i-”, VoxEU.org, Iulai 15.
Tollefson, J (2020). â???? E faapefea ona le maua e le lalolagi i le 2100? â????, Tala o le Natura, Aperila. doi.org/10.1038/d41586-020-01125-x
Yohe, G, ma M Schlesinger (2002). â?????O le fa'afanua o le tamaoaiga o a'afiaga o suiga o le tau â????, Journal of Economic Geography 2(3): 311-341.
2 O lenei fuainumera o loʻo faʻaalia le ata 5 i le pepa a Conte Desmet, Nagy, ma Rossi-Hansberg (2021). Matou te faʻafetai i nei tusitala mo le faʻasoaina o latou faʻamatalaga ia i matou.
3 Lin et al. (2021a, 2021b) faʻamauina se faʻalavelave mataʻutia (mai le 12% i le 14%) o fale na fausia i le gataifale e lamatia i lologa i luga o le Atelani ma le Fagaloa o Mekisiko i le va o le 1990 ma le 2010. Balboni (2019) na faʻailoa mai o tupe teufaafaigaluega ua mavae i totonu. aseta tetele e mafai ona fa'amatalaina ai le fa'aauauina pea o taulaga i gataifale.
4 Yohe ma Schelsinger (2002) ma Cattaneo et al. (2019) na faʻamauina foi le tali atu o le taulaga i le siʻitia o le vevela; Cattaneo ma Peri (2015, 2016) na faʻamauina le tali atu o femalagaiga faavaomalo.


Taimi meli: Oke-12-2021

Auina mai lau savali ia i matou:

Tusi lau savali iinei ma lafo mai ia i matou
WhatsApp Online Chat!